Zadužbine su oduvek bile znak razvijenog osećaja pripadnosti pojedinaca svom narodu, ali i visoko razvijene moralne potrebe ostvarenih ili bogatih ljudi da društvu vrate deo bogatstva koje su stekli.
Najveći broj zadužbina izgrađen je između 1840. i 1940. godine, a zadužbinari su bili uspešni veletrgovci, industrijalci, ministri, profesori, oficiri, vladike, pa čak i političari.
Nažalost, društvene i političke prilike posle Drugog svetskog rata u potpunosti su promenile odnos prema ovoj jedinstvenoj tradiciji. Zadužbine su smatrane nepodobnim, a velikom broju je onemogućen rad i imovina im je oduzeta. Uprkos takvim uslovima, neke zadužbine veoma uspešno ostvaruju osnovne ciljeve i misiju zbog kojih su osnovane: Kolarčeva, Vukova, Andrićeva, Dositejeva, Desankina…
Među ljudima koji su danas na vrhu društvene lestvice, koji su stekli znatniju imovinu ili razvili svoje kompanije, retki su oni kod kojih je ova tema dospela na dnevni red. Redak primer je Delta Fondacija, korporativna fondacija Delta Holdinga, koja je Beogradu poklonila Dnevni boravak za za decu i omladinu sa invaliditetom „Sunce“.
Neda Radulović, majka dvoje dece koji su korisnici centra kaže: “Moji sinovi su odrasli i iako su u suštini deca imaju svoj život i svoj svet čiji se najveći deo odvija u Dnevnom boravku Sunce. Oni rado i redovno odlaze tamo. Tamo je njihovo društvo, njihove aktivnosti, skoro ceo njihov svet. Kući uvek dođu zadovoljni. Ja ne znam kako bi moja porodica mogla da živi bez SUNCA,”
Delta Fondacija i Delta Holding izgradili su i drugu zadužbinu, ovaj put u Kragujevcu. Ovom gradu poklonjen je Centar za sport i rehabilitaciju osoba sa invaliditetom “Iskra”, jedinstveni objekat te vrste u Srbiji.
Delta Fondacija, poklonila je da gradu Beogradu skulpturu koja će krasiti buduću pešačku pasarelu između Kalemegdana i Savskog pristaništva. Ovaj dar predstavlja treću zadužbinu Delta Holdinga. Delo nosi simboličan naziv “Odande-Dovde”, a predstavlja zajednički rad dvojice čuvenih vajara: beogradskog profesora Mrđana Bajića i uglednog britanskog vajara i pedagoga Ričarda Dikona.