Posao i druge priče
  • Delimo znanje
  • Naše priče
    • Šta radimo kada ne radimo
    • Tašna i mašna
  • Od srca
  • Zašto da nam ostavite email
  • Kontakt
Posao i druge priče
  • Delimo znanje
  • Naše priče
    • Šta radimo kada ne radimo
    • Tašna i mašna
  • Od srca
  • Zašto da nam ostavite email
  • Kontakt
Delimo znanje,

Ne vrede nam zadruge bez znanja

Untitled design (35)

Piše: Miroslav Mišković, Predsednik Delta Holdinga

Srpsko selo nestaje. Ako nestane selo nestaće Srbija. Ovo upozorenje izneo sam u svom nedavnom obraćanju žiteljima Dubočana i Male Jasikove, kod Zaječara, u kojima je Delta započela akciju „Naše selo“. 

Delta je preuzela obavezu da od ova dva mesta stvori primer: kako srpsko selo da opstane i da bude kao što su sela u Austriji, Sloveniji, ili bilo kojoj drugoj evropskoj državi. Naša kompanija će stručno, organizaciono i finansijski podržati ovaj projekat zajedno sa Erste bankom i sa partnerima među kojima su: Privredna komora Srbije, Keramika Kanjiža i druge ustanove i kompanije, koje nam se pridružuju.

Da bi se ovakav projekat proširio na sva sela u Srbiji, neophodno je da se uključi država, zatim lokalna zajednica, srpska nauka, univerziteti, značajne kompanije i banke.

Cilj osnivanja zadruga

Za početak je potrebno osnovati zadruge, kako bi sva srpska sela bila uključena u sistem zadrugarstva.

Milan Krkobabić, ministra bez porftelja koji je zadužen za regionalni razvoj, inicirao je projekat oživljavanja zadruga u Srbiji. On je dobro prepoznao ovaj problem i započeo akciju „500 zadruga u 500 sela“. Nažalost, po mom mišljenju, način na koji se to radi je pogrešan. Pogrešan je zato što zadrugarstvo u Srbiji mora da ispunjava dva osnovna uslova, a to su:

• da donese u selo evropsko znanje iz oblasti poljoprivrede,
• da se obezbedi otkup svega što rodi na imanju seljaka.

Zadruge osnovane po sadašnjem modelu ministra Krkobabića ne zadovoljavaju ni jedan od ova dva uslova.

Problem srpskog sela neće biti rešen samim činom osnivanja zadruga. Mali proizvođači okupljeni u ovim zadrugama i dalje nemaju znanje za vođenje moderne poljoprivrede, jer nema nikoga ko bi to znanje mogao da im pruži. Šta takva zadruga da radi sa proizvodima iz sela, kako da ih brendira, na koje tržište da ih plasira? Srpskom seljaku danas niko ne garantuje otkup robe koju proizvede na svom imanju.

Funkcionisanje zadruga

U razvijenim zemljama zadruge se osnivaju po teritorijalnom principu i delokrugu rada. Zadruge osnovane za npr. voćarsku proizvodnju (jabuke, kruške, maline…) funkcionišu tako što prihvataju u hladnjaču voće, ubrano sa imanja zadrugara. Podrazumeva se da zadruga mora da organizuje hladnjaču. Tu se voće mašinski klasifikuje, sortira i skladišti, pa proizvođač dobija potvrdu o količini i klasi predate robe.

Hladnjača jednog odabranog dana u nedelji, npr. svake srede u podne, objavljuje cenu voća na tržištu. Svaki proizvođač sam odlučuje da li će, i kada, da proda svoju robu, odnosno da li mu ponuđena cena odgovara. Što duže se voće čuva u hladnjači, podrazumeva se da su troškovi skladištenja veći.

Šta omogućava ovakva organizacija? Prvo i najvažnije, seljak je vlasnik svoje robe i on odlučuje kada će da je proda. Da li će to učiniti odmah, ili će sačekati eventualno bolju cenu za svoje proizvode – njegov je izbor. Kada on odlučuje o prodaji robe po tržišnim uslovima i zakonima, ne može niko drugi biti kriv što nije dobio bolju cenu za svoj proizvod. Nema štrajka voćara, ni večitih rasprava ko je koga i koliko prevario. Na ovaj način bi se izbegao, kod nas dobro poznati „rat“ između malinara i kupaca malina (izvoznika).

Zakonska regulativa

Za ovakav, uređen sistem potrebno je promeniti i prilagoditi Zakon. Neophodno je omogućiti da u osnivanju zadruga, pored proizvođača iz tog kraja, mogu da učestvuju i velike kompanije iz oblasti agrara. Ove kompanije imale bi zadatak i obavezu da donesu svetsko znanje i da pronađu tržište za proizvode zadrugara.

Na ovaj način, uključivanjem velikih kompanija i organizovanjem hladnjača, zadruga ispunjava svoja dva osnovna zadatka: da donese znanje i da obezbedi siguran plasman robe.

Moram da kažem da ovu ideju nisam ja smislio. Sve je ovo već viđeno, ovako rade najnapredniji proizvođači u zemljama sa razvijenom poljoprivredom, a Delta, kao i uvek, samo primenjuje ono što je naučila od najboljih na svetu. To bi trebalo da radi i Srbija.

Da li zadrugarstvo u Srbiji ima perspektivu?
Itekako. Ono što za početak moramo da uradimo jeste da primenimo način organizovanja zadruga, koji već postoji u razvijenim državama. Moramo da se ugledamo na zemlje koje to najbolje rade, da uvedemo sistem i pravila koja daju rezultate, a kasnije, po potrebi, možemo sistem da menjamo i prilagođavamo našim uslovima. U Danskoj zadruge čine 83% poljoprivredne proizvodnje. U Švedskoj one drže 60% šumarstva i drvne industrije. Skoro pet miliona ljudi zaposleno je u zadrugama širom Evrope.

Ako ne podignemo selo i ako ne modernizujemo zadrugarstvo, ne brojem zadruga, nego njihovim kvalitetom – šta nam preostaje? Ništa, sem potpunog odumiranja srpskog sela, koje je i sada, da niko ne zameri na izrazu – na izdisaju. Istraživanje Srpske akademije nauka kaže da je 1.200 sela (od 4.700 koliko ih ima Srbija) na putu da nestane. Više od 1.000 sela ima manje od 100 žitelja. Većina proizvođača ima manje od 2,5 hektara zemlje, a na njoj, nažalost, gaji žitarice. Sa prinosom od 3,5 tone pšenice po hektaru – možemo li u Evropu? Može li opstati srpsko selo?

Odgovor na ovo pitanje je jasan svima.

 

Prijavi se da ti novi tekstovi stizu u inbox

Koristimo MailChimp kao našu marketing platformu. Klikom na “Prijavi se”, prihvatate da se informacije prenesu na ovu platformu. Saznaj više o njihovoj politici privatnosti ovde.

Previous

Koliko slobode na poslu je dovoljno, a koliko previše?

March 1, 2019
Next

Lična karta zaposlenih – još jedna gnjavaža ili neophodnost?

March 27, 2019

2 Comments

Ivana Gajic

March 17, 2019

Poštovani,

pre svega čestitke na pokretanju projekta, kao i na izuzetnom tekstu. Nažalost velika većina stanovnišva iz ruralnih sredina Srbije nije imala prilike da putuje van granica i vidi, da u svetu postoji i funkcioniše drugačiji tip zadruga od onih koje se ovde pamte, jer nažalost naš mentalitet je takav, da ako nešto ne vidimo obično u to i ne verujemo. Kao neko ko je živeo u više navrata u inostranstvu, imala sam prilike da se upoznam sa drugačijim sistemima tržišne ekonomije, a posebno Austrije, koja je odličan primer kako jedna kontinetalna zemlja (bez mora) može biti uspešna kako u agraru tako i u turizmu, gde Srbija takodje ima ogroman potencijal ali ga ne koristi, prevashodno u banjskom sektoru. Ali da se vratim na temu zadruga, interesuje me zašto je svaka nova kampanja uvek i prevashodno na tertoriji Vojvodine? Jasno je naravno, da je to najplodniji deo naše tertorije, ali šta je sa ostatkom Srbije? Kao dete koje je rodjeno i odraslo na selu, u srcu Šumadije pitam se zašto smo uvek mi, i taj voćarski kraj zapostavljeni? Istina je, da su našim krajevima parcele male i iscepkane, ali to ne znači, da nema potencijala i da ovakav vid investicija i projekata ne bi bio interesantan i ostatku zemlje. Verujem takodje da ste Vi i vaši stručni saradnici strateški radili i birali mesto gde ćete krenuti sa projektom, ali recimo moje pitanje je, zašto u svakom okrugu Srbije koji je agrarno razvijen nisu izabrana 2 sela u kojima će projekat biti ispvremeno pokrenut, a zatim se pratilo koliko je ko napredovao i bio spreman na integraciju u novi sistem. Smatram da bi tako dali bolju sliku i imali uporedivost unutar zemlje i okruga, koliko su ljudi spremni za ovakav vid unapredjenja srpske poljoprivrede.

Hvala unapred.

Srdačan pozdrav,
Ivana Gajić

Reply

Admin

April 1, 2019

U pravu ste, Šumadija i cela centralna Srbija itekako imaju perpsektivu u poljoprivrivredi. Važno je da prepoznamo o kojoj vrsti poljoprivrede je reč. Ratarska proizvodnja je teže isplativa na manjim parcelama, ali voćarstvo i povrtarstvo imaju veliku šansu. Što se tiče Deltinog projekta, mi ne možemo da preuzmemo na sebe obaveze države, niti smo to u mogućnosti. Počeli smo sa dva sela. Ako projekat uspe, spremni smo i da ga proširimo na više mesta. Ali ono što je još bitnije, dajemo primer i pokazujemo kako treba da se radi. I ko god želi, i ko god je dobronameran i deli ovakvu viziju razvoja Srbije, može ovaj projekat da primeni u svom okruženju. E to bi bio pravi put i to bi moglo da promeni Srbiju u celini!

Reply

Leave a Reply Cancel reply

Related posts

bananas
Delimo znanje,

Banane nisu žute

computer-5711954_1280
Delimo znanje,

Kome najviše (ne) odgovara rad na daljinu?

d
Delimo znanje,

Upornost i strpljenje su srž uspeha – priča o parobrodu i kornjači

0 (1)
Delimo znanje,

Lider se i rađa, i stvara

https://blog.deltaholding.rs/pitajte-deltu/

Najčitaniji tekstovi

  • 5 biznis knjiga koje svako treba da pročita 12.6k views | 1 comment
  • 8 godina Mladih lidera Delta Holdinga 7.9k views | 0 comments
  • Zgrabi tu praksu! 5.8k views | 10 comments
  • Za uspeh je potrebna (i) emocionalna inteligencija 5.8k views | 11 comments
  • 13 sati i 38 minuta 5.1k views | 1 comment

Najnovije vesti

  • Banane nisu žute
  • Kome najviše (ne) odgovara rad na daljinu?
  • Upornost i strpljenje su srž uspeha – priča o parobrodu i kornjači
  • Lider se i rađa, i stvara
  • Paradoks izbora – kada je manje zapravo više?

Najnoviji komentari

  • Dragana on Budite prisutni, korisni, brzi!
  • Admin on Za uspeh je potrebna (i) emocionalna inteligencija
  • Ivan on Za uspeh je potrebna (i) emocionalna inteligencija
  • Dragana on 5 biznis knjiga koje svako treba da pročita
  • Nikola on Mraz u voćnjaku

Arhiva

  • April 2021
  • December 2020
  • October 2020
  • September 2020
  • August 2020
  • July 2020
  • June 2020
  • April 2020
  • March 2020
  • February 2020
  • January 2020
  • December 2019
  • November 2019
  • October 2019
  • September 2019
  • August 2019
  • July 2019
  • June 2019
  • May 2019
  • April 2019
  • March 2019
  • February 2019
  • January 2019
  • December 2018
  • November 2018
  • October 2018
  • September 2018
  • August 2018
  • June 2018
  • May 2018
  • April 2018
  • February 2018
  • January 2018
  • June 2017

Kategorije

  • Delimo znanje
  • Naše priče
  • Od srca
  • Šta radimo kada ne radimo
  • Tašna i mašna
  • Uncategorized

Meta

  • Log in
  • Entries feed
  • Comments feed
  • WordPress.org

Politika Privatnosti | Politika o kolačićima | Podešavanje kolačića
Blog uređuje: Delta Holding, Sektor za korporativne komunikacije.
Web stranicu izradio i održava: Delta Holding, Sektor IT.
© 2018 Delta Holding. Sva prava zadržana.