Posao i druge priče
  • Delimo znanje
  • Naše priče
    • Šta radimo kada ne radimo
    • Tašna i mašna
  • Od srca
  • Zašto da nam ostavite email
  • Kontakt
Posao i druge priče
  • Delimo znanje
  • Naše priče
    • Šta radimo kada ne radimo
    • Tašna i mašna
  • Od srca
  • Zašto da nam ostavite email
  • Kontakt
Delimo znanje,

Paradoks izbora – kada je manje zapravo više?

choice

Eksplozija mogućnosti izbora jedna je od odlika naše svakodnevice. Logika koja se krije iza sve većeg obima mogućnosti u svim sferama života je prosta: da bi se maksimizirala dobrobit jednog društva, potrebno je omogućiti maksimalnu individualnu slobodu. Ima smisla, ali moramo se zapitati da li ovaj mehanizam stvarno besprekorno radi.

Primer može biti krajnje jednostavan. Scena je dobro poznata, a ide ovako: dan je bio dug, udobno ste se smestili, privukli laptop i otvorili Netflix. Tu je meni, tu su kategorije, preporuke i ono što ste već počeli da gledate. Lista je dugačka, ali odlučujete da pretražite komedije. Selektujete prvi film, čitate opis radnje, ne dopada vam se i prelazite na sledeći… Pa na sledeći… I to potraje. Već je kasno, odustali ste od izbora filma ili serije za to veče, uključujete TV i vrtite kanale dok se ne zaustavite na nečemu, tek tako, da ne propadne veče skroz. Frustracija i nezadovoljstvo se podrazumevaju.

Šta se to upravo desilo?

Dobro došli u klub žrtava izobilja izbora! Fenomen kome smo posvedočili zove se overchoice ili „efekat previše mogućnosti“, a podrazumeva da je u uslovima neograničene ili široke ponude potrebno više vremena za donošenje odluke, što parališe proces odlučivanja, frustrira donosioca odluke i čini ga manje zadovoljnim, pa čak i nesrećnim.

Sve i da uspemo da prevaziđemo paralizu i donesemo odluku, na kraju smo rezultatom izbora manje zadovoljni zbog svih otpisanih alternativa. Reč je o oportunitetnom trošku našeg izbora, a žaljenje za alternativama i njihovim privlačnim karakteristikama oduzima od zadovoljstva koje dobijamo iz odluke koju smo doneli. Nema kompletnog uživanja u odabranom filmu, jer je onaj drugi možda mogao biti zanimljiviji, bolji…

Sledeći sastavni element ovog fenomena je eskalacija očekivanja. Kada na raspolaganju imamo mnogo opcija, očekujemo da jedna od njih mora biti savršena. Međutim, uglavnom nije. Uglavnom su sve ponuđene opcije zadovoljavajuće, ali nema one koja je nadmašila sva naša očekivanja i prosto nas raspametila. Poredimo ono što smo očekivali sa onim što smo dobili, razočamo se, i zadovoljstvo izborom nije potpuno.

Nezadovoljstvo se javlja i zbog krivice, zbog toga što za rezultat izbora i ono što iz njega proizilazi krivimo nas same. Ko je uopšte pomislio da je gledanje ovog filma dobra ideja? Pa ja. Ko je uopšte pomislio da je sada pravi momenat da se odgleda baš ovaj film, i to baš sada kada je još desetak drugih filmova u trendingu? Ups, opet ja. Nekoliko godina unazad, kupili bismo kartu za bioskop za film koji je tek izašao, a u slučaju da nam se ne svidi i da zaključimo da smo bacili novac mogli smo da okrivimo bioskop, grad u kome živimo, filmsku industriju, ma ceo svet. To nije do nas, nismo mi krivi, dakle, šta je tu je.

Kako se nositi sa ovim prokletstvom?

Evo nekoliko saveta psihologa:

1. Prilagođavanje očekivanja – tajna sreće je u niskim očekivanjima! Odnosno u tome da budemo realni. Upoređujmo iskustvo sa stvarnošću, a ne sa našom idejom kako bi stvarnost trebalo da izgleda.

2. Metoda eliminacije – odmah znamo šta sigurno nećemo izabrati, pa to možemo i otpisati kao mogućnost.

3. Postavljanje pitanja – kako opcije deluju iz buduće perspektive? Nažalost, vremeplova nema, ali možemo formirati sopstveni mentalni vremeplov i osvrnuti se iz budućnosti na sadašnji momenat izbora, jer naš izbor ipak najviše dotiče “buduće ja“.

Da li je sve bilo bolje kada nam je bilo gore?

Da li je svet sa manje opcija bio bolje mesto? Kako kaže Beri Švarc, američki psiholog, sve je bilo bolje kada je svet bio jednostavniji, sa manje opcija, jer je čovečanstvo tada obilovao šansama za sticanje iskustava koja su bila prijatna iznenađenja, kada WOW efekat nije bio retkost.

Ne smemo zaboraviti da postoje društva koja se sreću sa suprotnim problemom – manjkom izbora. Ekonomska i idustrijska snaga jednog društva diktiraju sa kojim od ova dva problema će se ono susretati i nositi. Ostaje pitanje gde se nalazi magična poluga koja će prebaciti teret sa onog društva koje se muči sa izobiljem opcija na ono društvo koje je u deficitu, jer bi takav sistem doveo do povećanja, pa i do maksimizacije dobrobiti, koja nam je i bila polazni cilj.

 

Milica Dejković,
Marketing menadžer junior,
Yuhor

Prijavi se da ti novi tekstovi stizu u inbox

Koristimo MailChimp kao našu marketing platformu. Klikom na “Prijavi se”, prihvatate da se informacije prenesu na ovu platformu. Saznaj više o njihovoj politici privatnosti ovde.

Previous

Šta Delta želi sa Sava Centrom?

September 9, 2020
Next

Lider se i rađa, i stvara

December 15, 2020

Leave a Reply Cancel reply

Related posts

bananas
Delimo znanje,

Banane nisu žute

computer-5711954_1280
Delimo znanje,

Kome najviše (ne) odgovara rad na daljinu?

d
Delimo znanje,

Upornost i strpljenje su srž uspeha – priča o parobrodu i kornjači

0 (1)
Delimo znanje,

Lider se i rađa, i stvara

https://blog.deltaholding.rs/pitajte-deltu/

Najčitaniji tekstovi

  • 5 biznis knjiga koje svako treba da pročita 11.6k views | 1 comment
  • 8 godina Mladih lidera Delta Holdinga 7.8k views | 0 comments
  • Zgrabi tu praksu! 5.8k views | 10 comments
  • Za uspeh je potrebna (i) emocionalna inteligencija 5.7k views | 11 comments
  • 13 sati i 38 minuta 5k views | 1 comment

Najnovije vesti

  • Banane nisu žute
  • Kome najviše (ne) odgovara rad na daljinu?
  • Upornost i strpljenje su srž uspeha – priča o parobrodu i kornjači
  • Lider se i rađa, i stvara
  • Paradoks izbora – kada je manje zapravo više?

Najnoviji komentari

  • Dragana on Budite prisutni, korisni, brzi!
  • Admin on Za uspeh je potrebna (i) emocionalna inteligencija
  • Ivan on Za uspeh je potrebna (i) emocionalna inteligencija
  • Dragana on 5 biznis knjiga koje svako treba da pročita
  • Nikola on Mraz u voćnjaku

Arhiva

  • April 2021
  • December 2020
  • October 2020
  • September 2020
  • August 2020
  • July 2020
  • June 2020
  • April 2020
  • March 2020
  • February 2020
  • January 2020
  • December 2019
  • November 2019
  • October 2019
  • September 2019
  • August 2019
  • July 2019
  • June 2019
  • May 2019
  • April 2019
  • March 2019
  • February 2019
  • January 2019
  • December 2018
  • November 2018
  • October 2018
  • September 2018
  • August 2018
  • June 2018
  • May 2018
  • April 2018
  • February 2018
  • January 2018
  • June 2017

Kategorije

  • Delimo znanje
  • Naše priče
  • Od srca
  • Šta radimo kada ne radimo
  • Tašna i mašna
  • Uncategorized

Meta

  • Log in
  • Entries feed
  • Comments feed
  • WordPress.org

Politika Privatnosti | Politika o kolačićima | Podešavanje kolačića
Blog uređuje: Delta Holding, Sektor za korporativne komunikacije.
Web stranicu izradio i održava: Delta Holding, Sektor IT.
© 2018 Delta Holding. Sva prava zadržana.