Posao i druge priče
  • Delimo znanje
  • Naše priče
    • Šta radimo kada ne radimo
    • Tašna i mašna
  • Od srca
  • Zašto da nam ostavite email
  • Kontakt
Posao i druge priče
  • Delimo znanje
  • Naše priče
    • Šta radimo kada ne radimo
    • Tašna i mašna
  • Od srca
  • Zašto da nam ostavite email
  • Kontakt
Delimo znanje,

Zašto biramo da ne recikliramo? 

recikliranje

U jednom beogradskom naselju, na pragu treće decenije trećeg milenijuma, konačno su osvanuli reciklažni kontejneri. 
Istorijski momenat se dogodio pre nekoliko meseci, na radost lokalnih pobornika reciklaže, koji su prethodno bili prinuđeni da sa razvrstanim otpadom pešače po nekoliko kilometara ukoliko žele da isti ubace u odgovarajuće kontejnere.

No, entuzijazam nije bio dugog veka.

Nakon svega dve nedelje, na kontejneru za odlaganje plastike osvanuo je natpis jednog od ozlojeđenih lokalnih Don Kihota reciklaže sa slikovitim porukama upućenim pojedincu koji je nadljudskim naporima ugurao kesu punu raznovrsnog smeća u otvor kontejnera na kojem jasno, čitko, krupnim slovima piše PLASTIKA.
Da je ovo izolovani incident, ne bi ozlojeđeni komšija bio Don Kihot, već najobičniji građanin koji, u skladu sa svojom ekološkom svešću, u reciklažne kontejnere odlaže odgovarajući otpad i ne razume one koji to ne čine. Ali vreme je pokazalo drukčije.

Recikliranje kao donkihotovski poduhvat

Nakon nekoliko meseci, kontejneri za odlaganje metala, plastike i kartona postali su najobičnija smetlišta raznovrsnog otpada iz kojih vire poluzavezane plastične kese. 
Don Kihot je odustao. I pored šest kontejnera za odlaganje raznovrsnog otpada koji se nalaze na svega deset metara od reciklažnih kontejnera, komšiluk je odlučio da i ove potonje preinači u dobro poznate svaštare i ideju o reciklaži u pomenutom naselju stavi ad akta jednom za svagda.

Većina je presudila.

Da ovo naselje nije izolovani slučaj pokazuju i istraživanja o količini recikliranog otpada u Srbiji. Prema zvaničnim podacima, najveći deo komunalnog otpada završava na deponijama, dok se svega 3% reciklira. Poređenja radi, zemlje Evropske unije su u 2017. godini reciklirale u proseku 30% komunalnog otpada. Statistika je malo bolja kada je u pitanju ambalažni otpad – reciklira se oko 35-40%, ali je ova brojka i dalje daleko ispod standarda EU, koja teži da dostigne stopu od 65% do 2025. godine. Jedan od problema su i nepouzdani i nepotpuni podaci o količinama generisanog komunalnog otpada po lokalnim samoupravama.

Na pragu treće decenije trećeg milenijuma, postavlja se pitanje – zašto je statistika u Srbiji tako poražavajuća? Zašto je ekologija jedna od najbolnijih tema, a poglavlje 27 jedno od najkompleksnijih i najproblematičnijih za Srbiju u eventualnom procesu pristupanja EU? Zašto biramo da ne recikliramo?

Promena sistema ili navika? Možda oba?

Jedan od omiljenih odgovora na većinu nerešenih (i naizgled nerešivih) problema jeste nedostatak sistemskog rešenja – sintagma koja, iako već izlizana od upotrebe, ima svoje uporište u stvarnosti. Tačno je da na polju ekologije postoje brojna pitanja koja treba rešiti na regulatornom i sistemskom nivou. Ali tu se priča ne završava, nego tek počinje. Nije uvek sistem kriv. Nešto je i do nas. Ako na kontejneru upadljivo žute boje stoji jednako upadljiv natpis PLASTIKA, nema razloga da se u istom nađu kora od banane, kutija od keksa i ostaci sardine. Nekada mali korak pravi veliku razliku.

Jedan od pozitivnih primera koji govori da dobre navike i te kako umeju da se usele u našu svakodnevicu je akcija prikupljanja plastičnih čepova u humanitarne svrhe – čep za hendikep. Kako se ova akcija uspešno sprovodi već godinama, u domaćinstvima je vremenom postalo uobičajeno da se, nakon upotrebe, čepovi odvoje od flaša i odlože na odgovarajuća mesta. Kako male eko navike dovode do velikih rezultata, evo još nekih predloga kako da damo svoj dragoceni doprinos očuvanju životne sredine.

Ceger nije samo aksesoar za penzionere

Ceger je sjajna zamena za gomilu plastičnih kesa koje svakodnevno dovlačimo iz radnje i gomilamo po ćoškovima kuhinje. Ova zgodna platnena torba nije samo oprema za pijac’ u kojoj se dovlače paprike za zimnicu, već izuzetno vredna i korisna alatka u borbi za očuvanje životne sredine. Pored toga, ukoliko kupovinu planiramo da obavimo kasnije, tanke, platnene torbe mogu se lako saviti i smestiti u tašnu za posao.

Ako ne recikliraš, reciklažni kontejner nije pravo mesto za tvoje smeće  

Bolje je ne odlagati ništa u reciklažni kontejner, nego kontaminirati njegov sadržaj. Ukoliko niste sigurni da u kontejner odlažete odgovarajući otpad, bolje je ne rizikovati. Kontaminacija sadržaja otežava proces reciklaže i može dovesti do toga da čitava jedna serija recikliranog otpada postane potpuno neupotrebljiva i završi na deponiji.
Pre odlaganja, ambalažu treba očistiti. Limenke, staklene tegle, flaše i ostale ambalaže moraju se oprati i očistiti od ostataka hrane pre odlaganja u reciklažni kontejner. Time se izbegava kontaminacija sadržaja, ali i mogućnost da se oko kontejnera sjate glodari i druge životinje koje privlači miris hrane.

Lepe želje nisu dovoljne

Načelno, svi imaju želju da ostave za sobom čistiju i zdraviju planetu. Ali u praksi, nešto se uvek izjalovi. Želje nisu dovoljne, potrebno je da pređu u navike. Za početak, možemo se opredeliti da odvajamo plastiku i staklo. Možemo koristiti torbe za višekratnu upotrebu. Možemo kupovati pametno i namenski, da ne bismo bacali hranu i stvarali nepotrebni otpad. Mnogo toga možemo. Kao pojedinci. Naše male eko navike mogu napraviti veliku razliku u očuvanju ove dragocene planete, koju ostavljamo budućim generacijama za višekratnu upotrebu.

Da li vi koristite nešto od pomenutih alata za zaštitu životne sredine? Postoje li u vašem kraju reciklažni kontejneri? Podelite vaše utiske na ovu temu, radujemo se svakom odgovoru!

Ana Petrović,
Prevodilac

Prijavi se da ti novi tekstovi stizu u inbox

Koristimo MailChimp kao našu marketing platformu. Klikom na “Prijavi se”, prihvatate da se informacije prenesu na ovu platformu. Saznaj više o njihovoj politici privatnosti ovde.

Previous

Lopte od reciklirane plastike u službi građevinarstva

July 7, 2020
Next

Kako je na poslu?

August 13, 2020

Leave a Reply Cancel reply

Related posts

bananas
Delimo znanje,

Banane nisu žute

computer-5711954_1280
Delimo znanje,

Kome najviše (ne) odgovara rad na daljinu?

d
Delimo znanje,

Upornost i strpljenje su srž uspeha – priča o parobrodu i kornjači

0 (1)
Delimo znanje,

Lider se i rađa, i stvara

https://blog.deltaholding.rs/pitajte-deltu/

Najčitaniji tekstovi

  • 5 biznis knjiga koje svako treba da pročita 12.6k views | 1 comment
  • 8 godina Mladih lidera Delta Holdinga 7.9k views | 0 comments
  • Zgrabi tu praksu! 5.8k views | 10 comments
  • Za uspeh je potrebna (i) emocionalna inteligencija 5.8k views | 11 comments
  • 13 sati i 38 minuta 5.1k views | 1 comment

Najnovije vesti

  • Banane nisu žute
  • Kome najviše (ne) odgovara rad na daljinu?
  • Upornost i strpljenje su srž uspeha – priča o parobrodu i kornjači
  • Lider se i rađa, i stvara
  • Paradoks izbora – kada je manje zapravo više?

Najnoviji komentari

  • Dragana on Budite prisutni, korisni, brzi!
  • Admin on Za uspeh je potrebna (i) emocionalna inteligencija
  • Ivan on Za uspeh je potrebna (i) emocionalna inteligencija
  • Dragana on 5 biznis knjiga koje svako treba da pročita
  • Nikola on Mraz u voćnjaku

Arhiva

  • April 2021
  • December 2020
  • October 2020
  • September 2020
  • August 2020
  • July 2020
  • June 2020
  • April 2020
  • March 2020
  • February 2020
  • January 2020
  • December 2019
  • November 2019
  • October 2019
  • September 2019
  • August 2019
  • July 2019
  • June 2019
  • May 2019
  • April 2019
  • March 2019
  • February 2019
  • January 2019
  • December 2018
  • November 2018
  • October 2018
  • September 2018
  • August 2018
  • June 2018
  • May 2018
  • April 2018
  • February 2018
  • January 2018
  • June 2017

Kategorije

  • Delimo znanje
  • Naše priče
  • Od srca
  • Šta radimo kada ne radimo
  • Tašna i mašna
  • Uncategorized

Meta

  • Log in
  • Entries feed
  • Comments feed
  • WordPress.org

Politika Privatnosti | Politika o kolačićima | Podešavanje kolačića
Blog uređuje: Delta Holding, Sektor za korporativne komunikacije.
Web stranicu izradio i održava: Delta Holding, Sektor IT.
© 2018 Delta Holding. Sva prava zadržana.